Koja je bila naša ideja ?
Projekat za vetranjaču dao bi Branislav Savić, vetrenjače bi proizvodio „Poljostroj“ iz Odžaka (ili neka firma iz AP Vojvodine), finansijska sredstva za pokretanje proizvodnje bi obezbedila AP Vojvodina, vetrenjače bi se besplatno delile poljoprivrednim proizvođačima (prvenstrveno onima koji se bave gajenjem povrća ili voća na većim površinama ). Letošnja katastrofalna suša i predviđanja da će u budućnosti ovo biti sve češća pojava jak su argument za predlaganje ovog projekta.
Ko bi sve imao koristi od ovog projekta?
Svi nabrojani.
Branislav Savić bi projekat fiktivno ustupio besplatno dok ne počne proizvodnja i realizacija projekta. Međusobna prava i obaveze između Savića i proizvođača vetrenjača detaljno bi se precizirale ugovorom. Kada počne isporuka vetrenjača od svake proizvedene i instalirane vetrenjače Branisla Savić bi dobio određenu sumu novca (fiksnu ili određem procenat od proizvodne cene vetrenjače). Vrednost Savićeve vetrenjače je u tome da počinje da radi pri minimalnoj brzini vetra, tako da je moguća njena eksploatacije i krajevima gde su vetrovi slabijeg intenziteta – kao što je slučaj odžačke opštine. „Poljostroj“ili neka druga firma iz AP Vojvodine bi dobili posao, a lokalna zajednica u kojoj bi bila pokrenuta proizvodnja mogla bi zaposli određen broj radnika na proizvodnji vetrenjača. Pored „Poljostroja“ bile bi verovatno angažovane i druge firme kao kooperanti – što, opet, dovodi do novog zapošljavanja. Poljoprivrednicima bi se vetrenjače delile besplatno, i na taj način bi proizvođači dobili besplatni i ekološki izvor vode za navodnjavanje svog plastenika ili voćnjaka i u daljoj ekploataciji, sem troškova održavanja vetrenjače, ne bi imali nikakav drugi trošak, naročito ne trošak za energente (struju ili naftu). U okviru projekta treba razmotriti opciju da se poljoprivrednicima uz poklanjanje vetrenjače, na teret AP Vojvodine, iskopa odgovarajući bunar i izgradi rezervoar za vodu određenog kapaciteta. I ovo bi podstaklo novo zapošljavanje. AP Vojvodina bi dobila povećanje proizvodnje aktiviranjem nekog proizvodnog kapaciteta mašinske industrije , došlo bi do zapošljavanja radnika, a poljoprivredni proizvođači bi kroz povećanu proizvodnju obezbeđivali veću količinu poljoprivrednih proizvoda – što bi stabilizovalo proizvodnju i dalo mogućnost da tržište poljoprivrednih proizvoda ne zavisi od sve neizvesnijih vremenskih prilika i sve češćih suša, sa jedne strane, i mogućnost da se višak poljoprivrednih proizvoda izvozi i na taj način poboljša naš devizni bilans. Povećana poljoprivredna proizvodnja, sa svoje strane, dovodi, takođe, do novih zapošljavanja.
Ukoliko se finansijska potpora ne bi mogla naći u domaćim izvorima, mogao bi ovaj projekat da posluži za IPA prekograničnu saradnju, naročito sa opštinom Dalj koja ima velike površine vinograda u Erdutu , sa jedne strane, a „OLT“ iz Osijeka i „Poljostroj“ iz Odžaka bi mogli biti prekogranični partneri u proizvodnji vetrenjača. „OLT“ bi proizvodio vetrenjače za hrvatsko a „Poljostroj“ za srpsko tržište. Suština IPA prekograničnog projekta ( projekat „u ogledalu“) bi bila traženje finansijskih sredstava za obrtna sredstva za proizvodnju vetrenjača. Idealna prilika za predlaganje ovog projekta Hrvatima bila je nedavna poseta ambasodora Hrvatske Kuprešaka Odžacima. Nažalost, prilika je , po našim saznanjima, propuštena.
Ako bi se realizovale naše ideje, vetrenjače koje sada služe samo za navodnjavanje gazdinstva Branislava Savića i pokazivanje turistima imale bi daleko veću i korisniju funkciju.
Na ovaj način Ekološki pokret Odžaka želi da podstakne naše političare, privrednike, finansijere i poljoprivrednike da ostvarivanjem projekta daju doprinos razvoju našeg društva. Zašto bi se naša zemlja odricala mogućnosti da iskoristi obnovljive izvore energije i iskoristi prirodne resurse za proizvodnju velikih količina poljoprivrednih proizvoda? Zašto se ne ugledamo na vodeće ekonomije Evrope i sveta, kao što je Nemačka i njoj slične zemlje. Masovna prouzvodnja vetrenjača sigurno bi dovela do velikog povećanja poljoprivredne proizvodnje i mogućnosti za veliki izvoz poljoprivrednih proivoda , na primer, u Rusiju.